Petrinja-Niz godina blagdan Sv. Huberta obilježavam sa prijateljima u LU ” Fazan” Petrinja. Usprkos svih poteškoća i činjenici da gotovo sve udruge love u ”polu ilegali” bez gostiju i sa težištem na čekama, lovci LU ”Fazan” Petrinja jednostavno nisu dopustili da ova godine prođe bez tradicionalnog lova na ovaj jedinstveni lovački dan.
Komplicirana pravila okupljanja u doba pandemije te općenita bezvoljnost koja vlada među svima pa tako i među lovcima, dala je pretpostavit da će ovakav lov u velikoj udruzi gdje često sudjeluje preko stotinu lovaca, biti teško, gotovo nemoguće uspješno organizirati. Na moje zadovoljstvo pretpostavka je bila potpuno kriva.
Dan kao i svi ostali , počeo je okupljanjem pred lovačkom kućom. I dalje se primjenjuju mjere protiv afričke svinjske kuge, ulazi se preko dezinfekcijskog mjesta. Atmosfera ponešto drugačija, nema jutarnje okrijepe i srdačnih pozdrava. Svi su pod maskama, suzdržani pozdravi šeširom ili laktom. Ispred kuće je formiran red radi uobičajene prijave koji podsjeća na bolničko uzimanje uzoraka, pravilan red i tišina bez glasne zafrkancije ipak daje do znanja da su okolnosti drukčije.
Popisivanje završava, doznajem na dogovorenoj i dozvoljenoj brojci nešto manjoj od 50 lovaca.
Slijedi standardno postrojavanje, uz obvezne razmake. Pozdrav od strane predsjednika udruge Josipa Dolenca, uz ponavljanje mjera opreza, fizičke distance uz napomenu da ove godine neće biti svete mise prije i fešte nakon lova.
Lovit će se dio koji se lovi zadnjih nekoliko godina u Kotor šumi, a koji kao uostalom i cijelo lovište garantira dobar lov. I napokon velik i ozbiljan lov na divlje svinje prigonom kao uvod u prilično čudnu sezonu. Sve teče kao po loju. brzo razvlačenje štandta, lovaca ionako nema previše za ovako velik dio lovišta, i nakon desetak minuta nakon što sam zauzeo dodijeljenu poziciju , na prve naznake rada pasa, lov počinje. Prvo nekoliko sporadičnih pucnjeva, nakon toga prava kanonada, pa kratko zatišje, pa opet sve ispočetka i tako gotovo dva sata. Sve protječe jako brzo i ispunjeno, vrijeme je idealno, vegetacija je pala, preglednost dovoljna, dan bez vjetra i suhi list posvuda. Idealno za onog koj zna što radi a to su ovdje većina lovaca.
Nakon dva sata kako je počelo tako i završava , okupljanje teče brzo kao i izvlačenje divljači. Za prvi prigonski lov u sezoni( i to ovakvoj)rezultati više nego dobri. Vrh štreke krase dva lijepa vepra, a i ostatak je kao po lovno-gospodarskoj osnovi.
Opet ponavljanja o nužnoj fizičkoj distanci, prozivanje lovaca ,uručivanje grančica uspješnim strijelcima, i lov je, bar ovaj dio, završen. Domaćin ipak nije dopustio da dan prođe bez zakuske koja je dopremljena u lovište, formiran je red opet po novim pravilima i prekrasan dan je završio za sve osim radne ekipe koja se morala pozabaviti sa divljači.
Netko će možda pokušati osuditi ovakva okupljanja, ali odgovorno tvrdim da bolji način za zadržavanje malo psihičke stabilnosti i fizičkog zdravlja trenutno ne postoji. Ova aktivnosti koja se isključivo odvija na otvorenom, uz pretpostavke fizičkog rastojanja kao jednog od parametara lova, bez potreba prozračivanja i svih ostalih nužnih radnji, za ovoliki broj ljudi koji slobodno može biti i duplo veći, nema zamjene u ovo doba sa bilo kojom drugom aktivnosti. Naravno treba i hrabrosti da se danas organizira skupni lov i javno prezentira, ali ova ekipa to radi bez greške i zato kapa dolje i do slijedećeg puta- dobra kob.
Bori Savić
Komentari su zatvoreni